Page 10 - Grčka hrana na Starogradskom Polju
P. 10

8 8

        plodnijeg dijela, gdje se polje polako uzdiže prema obroncima brda Hum, može
        dati takvo što naslutiti. Isto tako, kada bi se moglo putem mitoloških priča iščitati
        prostor gdje je Had ugrabio Perzefonu i odveo je u podzemlje mračno, to bi sva-
        kako bio prostor lokve Dračevica, gdje postoji grotlo kao prirodan izvor vode. Tu
        bi Perzefona mogla izići iz „utrobe zemlje“. U nekakvoj igri mašte, s obzirom na
        krajolik Starogradskog polja, to bi nam bio idealni spoj podzemnog i nadzemnog.
        Još jedno važno božanstvo grčkog svijeta štovalo se u Farosu, što nam je poznato
        iz novčića Farosa. Radi se dakako o Artemidi. Najveća među lovcima, sestra boga
        Apolona i miljenica vrhovnom bogu Zeusu, koji luta po brdima Arkadije na Pelo-
        ponezu i ostatku Grčke. Preciznim pogotcima strelica lovi jelene, košute i ostalu
        divljač, a među ostalim i zločeste ljude koji su joj se bilo kako zamjerili. Bila je
        jedna od najpopularnijih božica antičkog svijeta. Kao takva poznata je i po svojoj
        okrutnosti, pogotovo kada bi je netko uvrijedio, pri čemu bi pokazivala iskonski
        nagon za samoodržanjem. Vješta je zbog lovačkog iskustva i samoobrane koju je
        potrebno razviti u lovu.
        Kao sinkretizam dvaju zanimanja, ali posredno i dvaju božanstava na otoku Hva-
        ru možemo prepoznati stelu Lucija Stacija Marcelina, CIL 3088, 3089, koja nam
        je poznata još s početka 19. stoljeća, a pronađena je u okolici sela Vrbanj. Još ju je
        vrlo rano uočio Theodor Mommsen te objavio u Corpusu latinskih natpisa (CIL).
        Zaslugom Mladena Nikolancija objedinjena je i objavljena u jednoj raspravi.
        U središnjem prikazu stele nalazi se muškarac odjeven u laki ogrtač, u desnoj
        ruci drži sječivo u obliku srpa, a u lijevoj koplje. U donjem dijelu prikazani su
        jelen i pas. Između njih smještena je posuda kantharosa, atribut boga Dioniza.
        U gornjem dijelu scene prostrte su girlande, a na rubnim su dijelovima psi i zeče-
        vi u trku. Čitavu likovnu scenu Nikolanci povezuje s kultom Artemide, a natpis
        datira u 2. st. pr. Kr. Nema sumnje da je koplje prikazano u pokojnikovim ruka-
        ma venabulum i pripada lovačkom priboru ili lovačkoj sulici. Dok za zakrivljeno
        sječivo Nikolanci smatra da je zaobljeni mač, kosir ili mahira za kidanje šume
        i grana, koja je u upotrebi na otoku Hvaru i dandanas, Marin Zaninović ovo oru-
        đe više pripisuje vinogradarskom alatu nazvanom falx vinitoria ili vineatica ili
        falcula vineatica, odnosno oruđu koje na otoku nazivaju vinorizac i u upotrebi je
        do danas za obrezivanje i navrtanje loze. Artemidino glavno svetište možda mo-
        žemo potražiti iznad polja, na položaju koje je prethodno spomenuto u kontekstu
        Demetre i Perzefone, a radi se o lokalitetu brda Hum. Naime, tu je od prije po-
        znata prapovijesna gomila, koja je po položaju i obliku mogla biti jedino svetište
        božanstvu vezanom uz polje ili djelatnost lova. Položaj je na istaknutom mjestu
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15