Page 7 - Grčka hrana na Starogradskom Polju
P. 7

Vinko Tarbušković  5


                        Mythos i topos: grčka mitologija u Starogradskom polju





                        Demetru počinjem pjevat’ ljepokosu, boginju časnu,
                        Nju i njezinu kćer, krasoticu Persefoneju.
                        Zdravo, boginjo! Čuvaj nam grad i započni mi pjesmu!

          Ovom himnom započinjem priču o grčkoj mitologiji i kultovima u Farosu, misleći
          na grad/asti i polje/horu. Kad govorimo o antičkoj/grčkoj mitologiji na području
          otoka Hvara, nemamo nikakvih podataka ni izvora o tome kako su najstariji sta-
          novnici, osnivači Farosa, po dolasku na otok provodili religijske obrede. Povijesni
          izvori na tu temu šute, isto kao što do danas nisu pronađeni ostaci sakralnih gra-
          đevina, hramova gdje bi se moglo pretpostaviti održavanje kultova.
          Jedini ostaci, tj. čestice raspoznavanja postojanja kulta na otoku malobrojni su
          i fragmentarni do sada pronađeni grčki natpisi, kao i prikazi božanstava na nov-
          čićima Farosa, bilo kao original ili na prekovima. Što se povijesnih izvora tiče,
          oni donose konkretan prikaz svih zbivanja u vezi osnutka grčke kolonije Faros
          385./384. g. pr. Kr., ali o svakodnevnom životu možemo tek saznati ponešto na
          temelju arheoloških ostataka. Oni se danas kriju po muzejima i muzejskim zbir-
          kama na otoku Hvaru i šire, a tamo su dospjeli ponajviše otkupom muzeja od
          pojedinaca ili u vidu darova, a u novije vrijeme arheološkim istraživanjima.
          Kad govorimo o grčkoj mitologiji, spominjemo nadnaravna bića koja stoluju na
          Olimpu i čine grčki panteon. Ti su bogovi prikazani s ljudskim izgledom i oso-
          binama. Tako se na Olimpu događaju prevrati, svađe, podmetanja, ogovaranja,
          preljubi, dakle sve one stvari i osobine koje krase ljudski rod. Prikazani su tako-
          đer u nekakvoj idealnoj formi ljudske ljepote, hendikepa, različite starosne dobi,
          snage i sl. Usprkos svemu tome, Grci im daju nadnaravne sposobnosti i štuju ih
          kao prava božanstva, odajući im počasti, prinoseći žrtve i utječući se za pomoć.
          Najviše spoznaja o mitologiji pružila su nam dva pisca – Homer i Hesiod.
          Grčka božanstva smještamo na mitsku planinu Olimp, ali u pogledu štovanja kul-
          ta u pojedinim polisima njima u čast grade se hramovi. Ovdje je važno istaknuti
          da hramovi kao građevine nisu bili mjesto okupljanja svih vjernika, štovatelja
          kulta, već mjesta gdje stoluje bog zaštitnik pojedinog polisa kojem se njegovi
          građani utječu za pomoć ili traže savjet pri donošenju važnih odluka za sudbinu
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12