Page 7 - Stari Grad u minijaturi

Stari grad

u minijaturi

Gradić ime kojega upućuje na drevnost, Stari Grad, skrio se na kraju dubokog
zaljeva i na početku velikog i plodnog polja. Utemeljili su ga grčki kolonisti
s egejskog otoka Parosa 384. godine prije Krista i dali mu ime koje danas nosi
cijeli otok - Pharos (hrvatski to je Hvar). Podjela polja u zaleđu grada na velike
parcele (koje su na obradu dobili kolonisti) sačuvana je do današnjih dana. Taj
kulturni krajolik, oblikovan tisućljetnim uzgojem vinograda i maslinika, jedin-
stveni je spomenik ustrajnosti ljudskog rada.
Neprekinutost života u Starome Gradu kroz tisuće godina (s razumljivim epoha-
ma uspona i padova) ostavila je brojne tragove u tkivu povijesne jezgre. Grčki
i rimski spomenici, starokršćanski mozaici, srednjovjekovne crkve, kuće iz svih
epoha novovjeke izgradnje, umjetnine u crkvama i dominikanskom samostanu,
reprezentativna obala 19. stoljeća, književna djela nastala u gradu i o gradu,
sve to čini Stari Grad slojevitim fenomenom urbanog života na hrvatskoj obali
Jadrana.
A pak najznačajniji biljeg dao mu je renesansni njegov stanovnik – pjesnik
i graditelj Petar Hektorović (1487. – 1572.). Gradeći Tvrdalj s ribnjakom i golu-
binjakom obilježio je grad arhitektonski, a poruke s njegovih kamenih natpisa
i iz književnog djela («Ribanje i ribarsko prigovaranje», 1556.) do danas su usmje-
ravale duh Starograđana ka smjernosti i skromnosti, poštivanju jednostavnog ži-
vota od rada na moru i zemlji.
Tako se moglo dogoditi da unatoč dominantnoj turističkoj aktivnosti velikog stari grad u minijaturi
djela Starograđana, ovaj gradić sačuva atmosferu sjetnog malog mista, danas
već rijetku u okruženju egzaltirane turističke Dalmacije.

Aldo Čavić
5