Page 10 - Crkve i crkvice Staroga Grada

Crkve i crkvice Staroga Grada O sjedištu hvarske biskupije u 12. i 13. stoljeću Tomislav Raukar

Već od početaka moderne hrvatske historiografije u drugoj polovici 19. st. dva su pitanja iz povijesti otoka Hvara

privlačila pozornost povjesničara: 1) gdje se nalazilo najstarije gradsko naselje na otoku Hvaru, grčki Pharos (Faros),
utemeljen 384. g. prije Krista, na mjestu današnjeg Staroga Grada ili na mjestu grada Hvara? i 2) gdje je bilo sjedište
1
novoutemeljene hvarske biskupije sredinom 12. stoljeća? Na prvo je pitanje već na početku 20. stoljeća slikovito
odgovorio F. Bulić: da se na mjestu Staroga Grada nalazila “l’antica Pharos, Pharia, e non a Lesina, è ormai causa finita”,
2
dakle, nedvojbena je činjenica, o kojoj je spor okončan. Kako su bogati plodovi arheoloških istraživanja u Starom
Gradu obilato potvrdili takvo gledište, ono je danas opće mjesto povijesnih znanosti jer ne podliježe nikakvim
dvojbama, ali je zato drugo pitanje o hvarskoj biskupiji i dalje predmet živih razmatranja u historiografiji.
Hvarska biskupija (Farensis episcopatus) prvi se put spominje u vrelima u buli pape Anastazija IV. od 17. 10. 1154.

i to kao sufragan novoutemeljene zadarske nadbiskupije. Do kraja 12. st. ona se u diplomatičkim vrelima spominje još
tri puta: 1177. papa Aleksandar III. šalje svojega poslanika Rajmunda de Capellu da razriješi jurisdikcijski spor između
splitskog i zadarskog nadbiskupa oko hvarske biskupije (episcopatus de Fara), a 1181. Tebald, poslanik istoga pape,

odlučuje da hvarska biskupija (Farensis episcopatus) pripada jurisdikciji splitske Crkve. Splitski, pak, crkveni sabor 1185.
godine određuje da hvarski biskup (Pharensis episcopus) ima svoje sjedište “in Phar”. 3
Diplomatička vrela druge polovice 12. st., dakle, kao sjedište hvarske biskupije navode Phar ili Fara. Prema

podacima vrela zaključujemo da je hvarska biskupija utemeljena ili 1154. godine, iste godine kad je zadarska biskupija
4
dobila status nadbiskupije, ili možda nešto prije toga, ali na žalost sačuvana vrela ne pružaju uporište za odgovor na
pitanje: gdje se to sjedište nalazilo u drugoj polovici 12. i u 13. stoljeću, u Starom Gradu ili u današnjem gradu Hvaru?
5
Naziv Phar ili Fara, dakako, proizlazi iz imena grčke naseobine Pharos, odnosno iz imena rimskog municipija Pharia,
ali sâm naziv ipak nije pouzdan oslonac u zaključivanju o prvobitnom sjedištu hvarske biskupije i to zato jer taj naziv,

vezan uz ime antičkog i kasnoantičkoga grada na mjestu današnjeg Staroga Grada, u 13. st. prelazi na gradsko naselje
Lesna ili Liesna, na mjestu današnjega Hvara, što ga potkraj 13. st oblikuje i utvrđuje Mletačka Republika, pa se tada
6
i ono naziva Farra.
U diplomatičkim i pravnim vrelima 12. − 14. st., prema tome, nema podataka koji bi mogli biti oslonac
pouzdanom odgovoru na gore postavljeno pitanje, a ne sadržavaju ga ni dragocjeni pripovjedni izvori, primjerice

Salonitanska povijest Tome Arhiđakona, premda njezino 20. poglavlje, De episcopatu Farensi (O hvarskoj biskupiji),
7
govori i o postanku hvarske biskupije. Uporištem zaključivanja zbog toga mogu biti samo interdisciplinarna
istraživanja (arheologija, urbanizam), s jedne, i znatno kasnija vrela, primjerice vizitacija Augustina Valiera otoka

Hvara i Visa iz godine 1579., s druge strane.

8